Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
06:10
Muzika za dobro jutro
07:54
Slagalica, kviz
08:16
Datum
08:22
Verski kalendar
08:34
Plava ptica
08:57
Štrumpfovi
09:21
Teslini znanjon
09:33
Porodična mreža 3
10:01
E - TV
10:25
Građanin
10:51
Sa glumcem Milanom Marićem počinje četvrta sezona serijala „Metamorfoze” autorke Olivere Milošević, koja je posvećena našim izuzetnim dramskim umetnicima. Snimana je u ambijentu Narodnog muzeja u Beogradu.... Milan Marić je jedan od najtalentovanijih iz svoje generacije. Godinama je konstantno prisutan na pozorišnim scenama, u filmovima i TV serijama. Veruje da je dramska umetnost kolektivan čin, ali i da je gluma individualan rad, pitanje senzibiliteta i karaktera. Da svaki glumac ima svoj način rada i da put do lika koji tumači nije isti za svakoga. Izbegava klišee i zamku istih glumačkih rešenja. Kaže da uloge bira stomakom. Kada ih prihvati, onda im se u potpunosti daje. Razmene sa publikom u pozorištu dok je na sceni ili emocije koje neki snimljeni kadar izazove kod publike je za Marića jedino merilo uspeha. Kada je o glumi reč, sve je u njegovom slučaju počelo još u obdaništu, a nastavilo se tokom osnovne škole, gde je bio član dramske sekcije. Talenat je brusio u Omladinskom pozorištu Dadov, u kojem nekad provodi i letnje raspuste. Glumu je diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Počinje da radi već kao student. Igra sa uspehom u brojnim predstavama na scenama svih beogradskih pozorišta. Od 2019. je član ansambla Jugoslovenskog dramskog. Izuzetan je u svim predstavama, ali se posebno ističe u predstavi Lorencačo, gde nagoveštava ono što sledi: naslovna uloga u predstavi Edip koju igra maestralno. Tu ga nakon katarze publika svaki put na kraju dočeka stajaćim ovacijama. Za ulogu Edipa dobija Nagradu Grada Beograda za pozorišno stvaralaštvo. Sve vreme vredno radi i pred kamerama, snimajući filmove i serije. U ruskom filmu Dovlatov reditelja Alekseja Germana 2018. igra naslovnu ulogu. Dobija nagradu za najboljeg mladog glumca na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi. Na Berlinskom festivalu je zahvaljujući toj ulozi uvršten među deset najboljih mladih glumaca u Evropi. Iste godine publika je mogla da ga vidi u televizijskim filmovima Paviljoni i Beogradska trilogija i serijama Jutro će promeniti sve i Vojna akademija. Slede uloge u serijama Pet, Besa i Žmurke. Televizijsku publiku osvaja i ulogom u seriji Državni službenik. Čitav region zavodi naslovnom ulogom u filmu Toma. Slede serije Porodica i Pad u kojima je takođe maestralan... O pozorištu, životu i umetnosti za Metamorfoze govori Milan Marić. Autorka i urednica: Olivera Milošević Direktor fotografije: Vasko Vasović Montaža: Jakov Pejov Režija Milica Mitrović Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:26
Verski mozaik Srbije
12:07
Od zlata jabuka
12:38
Kulturako aresipe
13:07
Slučaj Ahmeda Muse... Ahmed Musa, Rom iz Pazardžika, Bugarska, bio je osuđen za širenje radikalnog islama. Suđenje je vršeno pod pritiskom medija i političara, a Musi je izrečena kazna zatvora u trajanju od osam i po godina. Posle 7 godina provedenih u zatvoru, iako bez pravosnažne presude, Vrhovni kasacioni sud vraća ceo postupak na početnu instancu. Ahmed Musa je trenutno na slobodi, ali stigma ostaje na njegovom imenu, veri i celoj muslimansko-romskoj zajednici u Bugarskoj.
13:24
Sve boje života
13:53
Živimo u kolotečini svoje svakodnevice. Melju nas ordinarne, repetitivne aktivnosti usled kojih susrete ne doživimo onako kako bi bilo korisno, i potrebno – kao mogućnost da nešto spoznamo. Ovakve prilike mašimo čak i u slučaju kada nam budu, nekom prilikom, dostupni neki pametni, životno i profesionalno ostvareni likovi.... Ne postavimo prava pitanja. Nestrpljivi smo da saslušamo odgovor. A ko bi još otćutao, i dao sebi komocije da ga na pravi način razume? Mi smo ih zato pozvali. Ne po bilo kakvim drugim kriterijumima, osim po proceni da će iskreno i argumentovano obrazlagati svoje stavove. Pa su tako sledile opservacije na varijaciju prustovskog upitnika, širokog spektra, od recimo Kako ste? preko: Treba li roditelj detetu biti drug? Kako se uči kako da se uči? U kojim situacijama lažete? Može li ružno da bude lepo? Kako prevazilazite stid? Šta vas prosto izbezumljuje? Mogu li manje inteligentniji da budu duhoviti? Vredi li zbilja Ronaldo toliko miliona? do duboko filozofskog Gde se nalazi duša? I sagovornici su, videćete, bili veoma iskreni i inspirisani. Vraćamo polako kulturu dijaloga, kao osnov razumevanja i komunikacije. Urednik: Ana Pavlović Reditelj: Natalija Mićević Scenograf: Tanja Ivanović Direktor fotografije: Milan Ilić Grafička animacija: Ema Tasan Lukić Montažer: Petar Šumonja Dizajneri zvuka: Marko M. Vučković, Aleksandar Zoričić.
14:19
Emisija U susret snovima donosi nam priču o književnosti. Književnost ima veliku ulogu u našem oblikovanju i to od najranijih dana. Mladost je vreme kada nas ona obuzima i kada mnogi svoj životni poziv vezuju za književnost.... Prof. dr Tomislav Longinović, profesor i pisac svoj život posvetio je književnosti. Predavao je na Univerzitetu Viskonsin u SAD Slovensku književnost, Komparativnu književnost, Vizuelnu kulturu... Najpoznatija dela profesora Longinovića su Vampirska nacija(Vampire nation), Fetiš nulo, Sama Amerika za koje je krajem 2023 godine dobio nagradu Tronoški rodoslov. Dr Mirjana Stošić u radu i književnosti profesora Longinovića pronašla je svoja intersovanja i stvaralački put i započela svoju profesorsku karijeru. O književnost, njenom značaju, potrebi, kako opstati u svetu literature govorimo sa gostima emisije prof. dr Tomislavom Longinovićem i dr Mira Stošić. urednik i autor Jasmina Vujnović Milošević.
14:53
Serijal eko minijatura Podzemne tajne“, govori o Beogradu ispod Beograda, sa brojnim lagumima, podzemnim vodama, skloništima, bunkerima, pećinama….... Tema današnje emisije je Rimska grobnica koja se nalazi u opštini Grocka. Urednik: Vitka Vujović Voditelj i saradnik na scenariju: antropolog Miodrag Simović Reditelj: Sunčica Jergović Snimatelji: Petar Vujanić i Aleksandar Beatović.
14:58
Kako da postanemo ekološki pismeni saznajemo od američkog profesora Tomasa Marčinkovskog koji je osmislio upitnik za merenje nivoa učeničke ekološke pismenosti koji se primenjuje širom sveta.... Domorodački narodi treće po veličini prašume na svetu oduvek čuvaju pošumljenu zemlju ali sada to čine uz pomoć novih tehnologija. Mirisna smola tamjana nastaje iz kore drveta Bosevelija, koje raste u Africi i Aziji. Tamjana je danas sve manje jer drveće izumire a potražnja je velika. Tating je tehnika ručne izrade čipkanog nakita i aksesoara. Ručni rad smiruje i hrani dušu, dok zadovoljstvo leži u stvaranju lepih upotrebnih predmeta. Urednik serijala: Jelena Radović Jovanović.
15:22
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
15:48
Plavi voz maršala Tita... Išla sam da vidim čuveni Titov Plavi voz“. Većina čuvenih vagona nalazi se na čuvanju u posebnoj garaži u Topčideru, dostupna za one koji žele da vide unutrašnjost ovih luksuznih salona na šinama. Plavi voz nije toliko prisutan u javnosti. Pojavljuje se u reklamama, filmovima kada se snimaju scene iz tog doba ili kao ponuda za ekskurzije. Iznajmljuju se i termini, kada neko želi da baš u Titovom salonu obeleži neki privatan događaj. U razgovoru sa Milanom Budimirom iz Srbijavoza koji čuva Plavi voz, saznajem mnogo lepih priča. Josip Veber iz pančevačkog Kluba ljubitelja železnice zna mnogo anegdota. Nekadašnji ekspert za kontradiverzionu zaštitu koji je i putovao sa Titom Saša Verbić bio je uvek uz Tita i seća se opasnih situacija. Sa Titom i Jovankom vozili su se mnogi državnici i poznati ljudi tog vremena. U plavom vozu je više salona, spavaće sobe, Jovankina posebna soba sa kupatilom, soba za tajne razgovore, vagon za zvanične večere i sve to na točkovima. Deluje impozantno i sačuvano. Svojevremeno je ovaj voz važio za najluksuzniji na svetu, a danas je eksponat koji govori o jednom vremenu. Videla sam dragocen porculan i desetkovano posuđe, koje je vremenom nestajalo jer je uzimano kao suvenir. Slušam priče iz tog vremena. Pričaju ih ljudi koji su ih čuli od onih koji su tu bili kao domaći. Jedna od lokomotiva Plavog voza danas se nalazi kod stare Glavne železničke stanice u Beogradu.
16:13
Svečani koncert Narodnog orkestra RTS
16:53
Verski kalendar
17:14
Grupa starijih moreplovaca isplovljava na jedrenjaku Splendid“, sa željom da dokažu da je on bolji od parnih brodova čija nezadrživa ekspanzija ugrožava njihov život.... Kada u olujnoj noći, odbijaju pomoć parnog broda i rešeni da ako treba i izgube život, mornari otkriju dečaka skrivenog na brodu, i tada počinje njihova očajnička borba za samoodržanje. Uloge: Aleksandar Stojković, Dragutin Todić, Rudolf Kukić Režija: Milenko Štrbac.
18:37
Rukometni tim iz Muljojevca 1984. treba da uđe u prvu ligu. Da bi bili sigurni u uspeh Javor, Sima i Bogoljub skupljaju veliki novac da potplate sudiju. (1985.)... U ovoj komediji Javor biva otkriven sa švalerkom, dok ga njegova žena vara sa prijateljem. Na kraju i švalerka vara Javora sa igračem iz ekipe u kojoj je Javor direktor. Uloge: Dragomir Bojanić Gidra, Slobodan Aligrudić, Mladen Andrejević, Miodrag Anrić, Nada Blam... Režija: Zoran Amar.
20:13
Lepa i poetska, a u isto vreme teška i tragična priča. (1969.)... U dalekom planinskom selu u Hercegovini, neposredno nakon završetka Drugog svetskog rata, usamljene žene i deca čekaju povratak muškaraca sa fronta. Nekolicina ljudi koji su ostali u selu pokušava da ode u Ameriku i pronađe spas od drvlja i kamenja. Centar priče je na usamljenosti i iščekivanju. Ovo je tragična priča o dva čoveka čija je borba za srce žene koštala glave obojicu. Uloge: Izet Hajdarhodžić, Radmila Radovanović, Dragan Žarić, Jelena Žigon, Faruk Begolli, Snježan Aćimović, Olga Babić Režija: Vlatko Filipović.
22:00
Tajna istorija Sjedinjenih Država, srija
23:05
Kraljevstvo, serija
00:27
Nišvil: Al Qasar
01:06
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
01:32
Pitnici sa Splendida, film
02:41
Indijsko ogledalo, film
04:10
Kraljevstvo, serija
07:22
Koncert za dobro jutro
08:19
Slagalica, kviz
08:45
Datum
08:50
Verski kalendar
09:01
Avanture Heti Feder
09:31
Emisiju posvećujemo Školi za osnovno obrazovanje Sveti Sava u Šapcu koja je specijalizovana za rad sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.... Nastava se odvija u dve smene a za učenike je organizovan produženi boravak. Stručni kadar škole okuplja visoko obrazovane i motivisane nastavnike koji koriste metode igre za usvajanje gradiva. Mnoga savremena istraživanja su pokazala da je igra od suštinskog značaja za celokupni razvoj deteta: kognitivni, fizički, socijalni i emocijonalni. Škola je dala svoj veliki doprinos i u procesu inkluzivnog obrazovanja jer pruža podršku deci koja imaju smetnje u razvoju a pohađaju redovnu školu. Urednik: Tanja Čanić Mlađenović Reditelj: Nenad Krkelić Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić.
09:57
Broj: Pitagorina teorema
10:01
Sve boje života
10:31
Superheroji su likovi kreirani pod okriljem pop-kulture XX veka, prisutni u stripu, filmu i delima moderne umetnosti.... NJihove preteče su junaci mitova, predanja i bajki a oni sami su nadkompenzacija sopstvenih slabosti. Superheroji su plod umetničke mašte tvoraca stripova, filmskih scenarista i reditelja, svih onih koji nalaze inspiraciju u svetu punom nepravdi, koji čeznu da superheroji izbave od zla svet koji sanja lepotu. U serijalu Subkultura Superheroja upoznajemo heroje drevnog i modernog doba i njihove tajne moći koje oni velikodušno stavljaju u službu dobra, pomažući malim ljudima u velikim problemima, onima koji su izloženi nepravdi, ljudima kakvi su i oni sami bili. Tema četvrte emisije serijala su Superheroji modernog doba. Urednik i scenarista: Jelena Radović Jovanović Montažer: Jovana Filipović.
10:55
E-TV
11:18
Velika iluzija, filmski program
11:47
Mira Adanja polak: Ekskluzivno
12:14
SO RTS: Sibelijus - Simfonija br. 2
13:03
Savine pčelice
13:29
Broj: Pitagorina teorema
13:33
Nauka u pokretu: Švajcarski federalni institut za tehnologiju
14:01
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:53
Mornarički specijalci, serija
15:41
Ženski raj, serija
16:28
Datum
16:33
Verski kalendar
16:43
U emisiji „Od bukvara do zvezda“ vraćamo se u 19. vek.... Predstavljamo Anastasa Jovanovića i njegov nesvakidašnji i zanimljivi život - od rada u tek osnovanoj državnoj štampariji i pravljenja prvog srpskog bukvara štampanog u Srbiji, preko litografije, prvih fotografija ne samo kod nas, već i u svetu, dizajniranja predmeta, dvoroupraviteljskog rada na dvoru kneza Mihaila Obrenovića, do podizanja prvog „konjaničkog“ spomenika. U pitanju je čovek za koga mnogi nisu ni čuli, a koji je ostavio veliki trag u našoj kulturi i umetnosti, ali i politici 19. veka. Vreme je da ga otrgnemo od zaborava! Autor: Lidija Samardžijević Snimatelj: Milan Ilić Montažer: Vesna Grba.
17:14
Andre Riju: Magija Mastrihta 2
17:57
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
18:47
Lajmet
18:55
Rukomet - Plej of: Vojvodina - Metaloplastika, finale 1, prenos
20:40
Ekologika, dokumentarni film
21:07
Ženski raj, serija
21:55
Ruski roman se vratio. Posle dugog perioda u kome su književni naslednici Tolstoja i Dostojevskog nestali iz vidokruga, oni su ponovo pronašli svoj glas svežim, novim rukopisima, drugačijim od bilo čega što smo ranije videli.... Emisija Današnja Rusija – književni pejzaž sa Stivenom Frajem upoznaje publiku sa šest najvećih zvezda ruske književnosti i prikazuje stranu današnje Rusije koju gledaoci inače nemaju priliku da vide. Odlomke iz njihovih romana čita Stiven Fraj, uz nagrađivane originalne animacije izmišljenih svetova. Kroz emisiju poznajemo savremene pisce: bivšeg oficira specijalnih snaga, koji dirljivo piše o provincijskom životu, ali obožava Mikija Rurka, 50 Centa i Staljina. Mlada majka nevinog izgleda koja piše jezive horor priče vodi nas na tajno mesto u moskovskom parku Gorki. U Jermeniji upoznajemo ženu koja je ceo svoj odrasli život provela pišući jedno remek delo, fantaziju od 1.000 stranica…. NJihov stil duboko je ukorenjen u svet ruskih klasika, ali i zapadni književni kanon. To je stil na koji su uticali gotovo jednako DŽonatan Frenzen i DŽulijan Barns koliko i Tolstoj, Edgar Alan Po koliko i Gogolj. Odabrala Selina LovrenAksentić Preveo Boban Jakovljević Lektura Nataša Radošević Milenković Tonska obrada Dragana Robertson Tekst čitali Petra Cvijić i Vukašin Krstić.
22:55
U okviru velikog ciklusa Erika Romera RTS će prikazati jednu od njegovih moralnih priča, Klerino koleno“. (Le genou de Claire, 1970.)... U ovoj melodrami, Žerom provodi poslednje leto kao neženja na jezeru Ansi, gde sretne Auroru, spisateljicu i staru prijateljicu. Ona ga ubedi da flertuje sa gazdaricinom ćerkom Laurom, a on upozna i zaljubi se u Laurinu polusestru Kler. Žerom odluči da okuša sreću sa Kler, samo da bi shvatio da je u tom slučaju privlačnost jednosmerna. Uloge: Žan-Klod Briali, Aurora Kornu, Beatris Roman Režija: Erik Romer.
00:43
Lutkice, serija
01:32
Tri boje zvuka 2 - miks
02:25
Lajmet
02:34
Velika iluzija, filmski program
03:03
Mira Adanja polak: Ekskluzivno
03:28
Rukomet - Plej of: Vojvodina - Metaloplastika, finale 1, r.
07:17
Koncert za dobro jutro
08:11
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Moj ujak
09:20
Emisiju posvećujemo Školi za osnovno obrazovanje Heroj Pinki u Bačkoj Palanci koja je specijalizovana za rad sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Kao samostalna ustanova osnovana je prvog januara 1971. godine. Obrazovno-vaspitni proces se organizuje u dva ciklusa u samoj zgradi škole kao i u kućnim uslovima. Svi učenici se obrazuju po IOP-u u skladu sa svojim potrebama i sposobnostima.... U cilju podsticanja psihomotornog, saznajnog i govorno-jezičkog razvoja svoj deci i učenicima je obezbeđena dodatna podrška u učenju kroz specifične korektivno-stimulativne programe koji se realizuju individualno i grupno. Stručnjaci i mobilni timovi škole osim učenicima, dodatnu podršku pružaju i nastavnicima, vaspitačima i stručnim saradnicima u matičnim školama učenika, ali i roditeljima i starateljima. Broj korisnika usluga dodatne podrške, kao i sam broj usluga kontinuirano raste što jasno ukazuje na potrebu za proširenjem delatnosti škole u vidu Resursnog Centra. Škola je opremljena asistivnom tehnologijom i didaktičkim materijalom i sredstvima neophodnim za kvalitetno pružanje usluga. Urednik: Tanja Čanić Mlađenović Reditelj: Nenad Krkelić Snimatelj: Dimitrije Hadži Nikolić.
09:45
Broj: Prizma
09:51
Eko perspektive: Inženjeri budućnosti
10:13
Eko minijature: Momenat nepažnje - pad u vodu
10:17
Vodič kroz budućnost
11:35
Znanje imanje
12:30
Eum Jol Son: Skrjabin
13:05
Priče malih heroja
13:30
Broj: Prizma
13:36
Eko perspektive: Južnobanatska ravnica
13:55
Eko minijature
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:35
Ženski raj, serija
16:20
60 najlepših narodnih pesama - kolaž
17:20
Verski kalendar
17:30
Pravo na sutra
18:00
Srpski pisac, Milisav Savić, je rođen u selu Vlasovo koje je danas predgrađe Raške,  varošice podno Kopaonika. Završio je studije Jugoslovenske i svetske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu gde je i doktorirao.... Uređivao je Student“ u revolucionarnom vremenu od 1968. do 1970, a potom i Književnu reč“ i Književne novine“.  Bio je u izdavačkom preduzeću Prosveta“ glavni i odgovorni urednik i direktor, a potom i predsednik Srpske književne zadruge. Predavao je srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti u Londonu, Americi i Poljskoj, kao i u Firenci. Radio je i kao savetnik u Ambasadi Srbije u Rimu. Od 2014. godine je bio redovni profesor Univerziteta u Novom Pazaru. Romani su mu prevedeni na mnoge svetske jezike, a i sam je prevodio sa engleskog i italijanskog. Do sada je napisao 3 zbirke priča, 10 romana i brojne multižanrovske knjige – eseje, putopise, dnevničke zapise, književno-istorijske studije itd. Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih i Ninove kao i čak osam nagrada za životno delo - Stefan Prvovenčani (2008), Ramonda Serbika (2009), Milovan Vidaković (2014), Vitez srpske književnosti (2015), Prsten Despota Stefana Lazarevića (2019), Zlatni krst kneza Lazara (2020). Za celokupno pripovedačko delo: Veljkova golubica (2012) i Kočićeva nagrada, nagrada Podrum “Radovančević”. Milisav Savić je u srpsku književnost ušao knjigama Bugarska baraka, Mladići iz Raške, Ujak naše varoši, ljubavi Andrije Kurandića. Sve su se ticale neposredne stvarnosti i ličnih iskustava vezanih za Rašku, kraj iz koga je potekao, ali ni u jednom trenutku Savić nije upao u zamku ispisivanja autobiografije.  Posle faze tzv. crnotalasne proze i iskustva 68-e, godina tokom kojih se književnost napajala idejama o menjanju sveta, došlo je do promene. Već sa romanima Ujak naše varoši, Ćup komitskog vojvode, a definitivno sa romanom Hleb i strah za koji dobija, pa vraća, Ninovu nagradu, dolazi do poetičkih promena u Savićevom rukopisu i on piše romane Ožiljci tišine, Princ i serbski spisatelj, Doktora Valentina Trubara i sestre mu Simonete povest čudnovatih događaja u Srbiji, La Sans Parej. Milisav Savić je pored upečatljivog proznog opusa, autor i brojnih knjiga eseja, studija, kritičkih tekstova o drugim piscima i delima, autopoetičkog štiva poput Fusnote, knjiga Mali glosar kreativnog pisanja, ljubavna pisma i druge lekcije, Šezdesetosmaš, Od Čampar bara do kasine Valadije, Ustanička proza itd. O Saviću je Ana Stišović Milovanović napisala zasebnu studiju Knjige za ljudmilu“, a sačinila je i izbor iz njegovih intervjua u knjizi Bandit i profesor. Posebna sfera interesovanja Milisava Savića je istorija prostora srpskih zemalja, te je u okviru izdavačke delatnosti Društva Raške škole, Savić priredio knjigu Dolina srpskih kraljeva, putopisnu prozu u kojoj je opisao i lično fotografisao 41 lokalitet starih srpskih crkava i srednjovekovnih gradova koje je otkrivao tokom hodočašća po Srbiji 2013. godine. Druga Savića knjiga, Epska Srbija, nastala je kao hodočašće po mestima iz naše epske poezije, od Soluna i Skadra do Durmitora, od Hilandara do Prilepa, od Kosova do Romanije itd. Knjiga Terra Rascia  prati strane putopisce i njihove zapise nastale sa proputovanja po Srbiji. U emisiji će gledaoci imati prilike da kroz razgovor sa piscem čuju mnogo toga o njegovom životu, poetičkim nazorima i širim interesovanjima, o svemu što je uticalo na njegovo književno delo. Autor i urednik emisije: Jasmina Vrbavac Kamera: Rade Bubalo Režija: Marko Šotra.
18:30
Utopija: Epilog
19:00
Lajmet
19:10
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:05
Kina, dokumentarni film
21:00
Ženski raj, serija
21:45
Stvaralaštvo Vladana Radovanovića predstavlja sasvim izdvojeno, krupno poglavlje naše istorije umetnosti. I ne samo naše.... Svoju kompleksnu, autohtonu poetiku, Radovanović počinje da izgrađuje početkom 50-ih godina 20. veka. Stvarajući na području muzike, slikarstva, književnosti, novih medija i višemedijske sinteze, ostvario je brojne neoavangardne inovacije. Gotovo sedam decenija, dosledan u svojim višemedijskim istraživanjima hodao je ispred ali i izvan vremena. NJegova prva posthumna retrospektiva, koja će trajati do sredine septembra, priređena u beogradskom Muzeju savremene umetnosti, naslovljena je upravo Ispred vremena i izvan. NJome je načinjen pregled njegovog izuzetno osobenog, bogatog i razgranatog opusa. Autor koncepcije izložbe i kustos Saša Janjić i kustoskinja Muzeja, Una Popović, postavkom su akcentovali ključne pojmove Radovanovićevog stvaralaštva – Projektizam, Vokovizuel, Polimedij, Sintezijsku umetnost, Taktuzone i Snove, u težnji da ostvare novo čitanje njegovog značaja u kontekstu avangardnih tendencija i prakse srpske umetnosti druge polovine 20. i prvih decenija 21. veka. U emisiji Art zona o stvaralaštvu Vladana Radovanovića govore istoričari umetnosti, Saša Janjić, autor koncepcije i kustos izložbe, zatim, kustoskinja Muzeja savremene umetnosti Una Popović, kao i filmska rediteljka Sonja Đekić, autorka dokumentarnog filma o snovima Vladana Radovanovića, koji je u završnoj fazi produkcije. Urednik i autor emisije: Danijela Purešević Režija: Marko Šotra.
22:15
Naučni portal
22:45
Buntovnik sa čelom: Stjepan Hauser
23:45
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
00:45
U inat 75-oj: Autorski koncert Kornelija Kovača
01:40
Lajmet
01:50
Znanje imanje
02:45
Pravo na sutra
03:15
60 najlepših narodnih pesama - kolaž
04:15
Eko perspektive: Inženjeri budućnosti
04:40
Eko minijature: Momenat nepažnje - pad u vodu
04:45
Eko perspektive: Južnobanatska ravnica
05:10
Eko minijature
05:15
Art zona